1. Seizmički efekti miniranja i udar materijala pri rušenju nisu smijeli ugroziti Dioklacijanov kanal koji prolazi dijagonalno kroz gradilište. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture uvjetovao je maksimalno dozvoljene oscilacije tla prema kriterijima standarda DIN 4150.
   
2. Zadnji i zabatni zidovi svih zgrada bili su okrenuti prema prometnim ulicama (Ulica Domovinskog rata i Put Brodarice). Stambene i druge zgrade ("HT", "HP", stambena zgrada "Muslimanka"), udaljene su 10 do 20 m od građevina koje se miniraju, što je imalo za posljedicu da se zadnji i zabatni zidovi nisu smjeli minirati.
   
3. Investitor je zahtijevao sigurnu metodu rušenja, i pogodnu granulaciju miniranog materijala za utovar i odvoz.

Ovi uvjeti, koji su međusobno kontradiktorni, zahtijevali su primjenu nove metode rušenja, jer se postojeće metode rušenja (rotacija građevina i urušavanje u vlastiti tlocrt) nisu mogle primjeniti, a da se ispoštuju postavljeni uvjeti.

Na slici 1 prikazana je situacijska karta s građevinama i fazama rušenja, kao i trasa Dioklecijanova kanala, te položaj mjernih točaka pri pokusnom miniranju, i tijekom glavnih miniranja.

1. POSTOJEĆE METODE RUŠENJA

1.1. Rotacija građevina

Rotacija građevina je najednostavnije, i najsigurnije rušenje miniranjem, u slučaju kad je u smjeru rušenja osiguran dovoljan slobodni prostor za pad kompletne građevine. Kontrola smjera rušenja je vrlo dobra, a energija rušenja je velika, jer u rušenju učestvuje cijela masa gradevine. Izrađuje se uzduž gradevine "V" zalom s dovoljnom visinom H, kojom nastaje pad s akceleracijom 1 g (slobodan pad), i osigurava se dovoljna ukupna energija rušenja:

gdje je:

Ep - potencijalna energija; Ek - kinetička energija; m - masa građevine; h - visina težišta građevine.

Uvjet rotacije oko unaprijed određene fiksne točke je istovremeno otpucavanje kompletnog zaloma, ali je nedostatak metode pri velikoj izračunatoj visini zaloma H, veliki udar prilikom pada, a time i velike oscilacije tla, dok pri izračunatoj maloj visini zaloma H, može doći do neuspješnog, djelomičnog rušenja, zbog male ukupne energije rušenja.

Na slici 2 dan je shematski prikaz metode rušenja rotacijom građevine.

Slika 2. Shematski prikaz metode rušenja građevine rotacijom

1.2. URUŠAVANJE GRAĐEVINE U VLASTITI TLOCRT

Kod ove metode ruše se dijelovi građevine u različitim vremenskim intervalima otpucavanja (početak intervala s kraja, ili sa sredine). U svakom intervalu, kompletni se miniraju neki od katova građevine. Nepovoljno je kod ove metode, što je eksplozivno punjenje postavljeno po visini građevine, često po cijeloj visini pojedinog dijela gradevine (intervala), jer u rušenju pojedinog intervala učestvuje samo njegova energija (masa), čime se povećava rizik od odbacivanja miniranog materijala u okolinu. Koncentracija eksplozivnog punjenja je u prva dva ili tri kata građevine, a prema visini se miniraju katovi naizmjenično, s time da se kod visokih građevina (10 ili više katova), najviši katovi ne miniraju.
Intervali se postavljaju poprečno ili uzdužno, prema dimenzijama i konstrukciji građevine.
Na slici 3, dan je shematski prikaz metode urušavanja građevine u vlastiti tlocrt.

Kod obje metode rušenja, zajedničke su tri faze koje se analizom snimaka rušenja vrlo dobro uočavaju:

1. faza; nakon otpucavanja dolazi do kretanja minirane građevine akceleracijom 1 g (slobodni pad), do momenta dodira s miniranim materijalom. Trajanje faze iznosi 1-1.5 s.
   
2. faza; nastaje zaustavljanje pada građevine, gornji, neminirani dijelovi ostaju netaknuti.
   
3. faza; nastaje lom elemenata konstrukcije, i dolazi do progresivnog povečanja brzine pada.
   

Slika 4. Raspored energija po fazama rušenja

Eksplozivno punjenje stavljano je minimalno 15 cm iznad tla u cilju smanjenja seizmičkog efekta miniranja. Podrumi u zgradama broj 1, "Stara galanterija", i broj 5, "Termoplastika", nisu minirani zbog direktnog udranog vala prema Dioklecijanovom kanalu, koji bi se izazvao takvim miniranjem.

U tablici 1 prikazani su proračunati minerski parametri za miniranje jedne od zgrada.

3. MJERENJE SEIZMIČKIH EFEKATA, ZRAČNOG UDARA I BUKE

Sve mjere predviđene projektom, provjerene su i dokazane pokusnim miniranjem.

Pri svakom miniranju obavljen je monitoring seizmičkih efekata, zračnog udarnog vala i buke, te je utvrđeno da su i oscilacije tla kao i zračni udarni val bili u granicama dozvoljenih prema strogom standardu DIN 4150. Sve je vidljivo i iz rezultata obavljenih miniranja. Sva miniranja obavljena su bez ikakvih oštečenja okolnih građevina. Položaj mjernih točaka prikazan je na slici 1.

Prilikom miniranja nastale su oscilacije tla koje su izmjerene s prijenosnim seizmografima tipa White Digital Seismograph Mini-Seis II 2D2G i INSTANTEL Blast Mate II DS-447 i INSTANTEL Blast Mate Series III.

Na slici 7 prikazane su trajektorije komponentnih brzina oscolacija prilikom miniranja zgrada u II fazi.